Joga je holistička praksa koja potječe iz drevne Indije i koja se tijekom tisuća godina razvila u sustav fizičkih, mentalnih i duhovnih disciplina. Obuhvaća širok raspon tehnika i praksi usmjerenih na kultiviranje harmonije i ravnoteže u tijelu, umu i duhu. Vježbanje joge često počinje asanama ili fizičkim položajima koji su osmišljeni za jačanje, istezanje i ravnotežu tijela. Postoji bezbroj poza u jogi, u rasponu od blagih istezanja do izazovnijih inverzija i ravnoteža. Pranayama se odnosi na tehnike disanja koje se koriste u jogi za kontrolu i regulaciju daha. Ove tehnike pomažu u smirivanju uma, povećavaju razinu energije i potiču opuštanje. Meditacija je središnja komponenta prakse joge, koja uključuje kultiviranje svjesnosti i svjesnosti kroz fokusiranu pažnju i koncentraciju. Tehnike meditacije uvelike se razlikuju i mogu uključivati vođenu vizualizaciju, ponavljanje mantre ili sjedenje u tišini. Joga potiče svjesnost sadašnjeg trenutka i sabranost u svim aspektima života. Vježbanjem svjesnosti na strunjači i izvan nje, praktikanti razvijaju veću jasnoću, uvid i emocionalnu otpornost. To su etičke smjernice ili moralna načela koja služe kao temelj prakticiranja joge. Yame (ograničenja) uključuju načela kao što su nenasilje, istinitost i nevezanost, dok Niyame (obdržavanja) uključuju načela kao što su samodisciplina, zadovoljstvo i samoučenje. Joga naglašava važnost nesebičnog služenja ili seve kao načina njegovanja suosjećanja, empatije i društvene odgovornosti. Mnogi praktičari joge uključeni su u društveno koristan rad ili volontiraju kao način davanja drugima. Milijuni ljudi diljem svijeta prakticiraju jogu zbog bezbrojnih dobrobiti, uključujući poboljšanu fleksibilnost, snagu i ravnotežu, smanjenje stresa i tjeskobe, poboljšanu mentalnu jasnoću i fokus te bolje opće dobro. Bilo da se vježba u studiju, kod kuće ili u prirodi, joga nudi transformativno putovanje samootkrivanja, brige o sebi i osobnog rasta.